Strah od sreće, koliko god paradoksalno zvučalo, postoji u poslovnom svetu uspešnih ljudi. Herofobija (cherophobia) predstavlja iracionalni strah od sreće, a dolazi od grčke reči chero što znači radovati se.
U poslednje vreme primećujem je više nego inače, s obzirom da se snima sve više podkasta i videa u kojima psiholozi i drugi stručnjaci govore o navodnom pritisku da budemo sretni. Deluje mi kao da svesno ili iz neznanja ignorišu nasleđe Martina Seligmana, oca pozitivne psihologije.
Herofobija u poslovnom svetu
Strah od sreće može se u poslovnom svetu manifestovati na različite načine i predstavljati prepreku za ostvarivanje poslovnih ciljeva i izvrsnih rezultata.
Kod preduzetnika se neretko susrećem s ovim fenomenom, kada od njih čujem da sebi brane da se opuste, zabavljaju, obasipaju sebe lepim rečima, podrškom i grade pozitivnu sliku o sebi.
Menadžeri ili zaposleni ponekad se plaše da će sreća na poslu dovesti do opuštanja i smanjivanja produktivnosti, pa čak i gašenja motivacije i kod njih samih i kod zaposlenih.
Posledice kratkoročno mogu biti povećana fluktuacija i odlazak talenata, naročito ako se u organizaciji, zajedno sa strahom od sreće, neguje i toksična negativnost.
Dugoročno, posledice su sve manje kreativnosti, inovacija, timskog duha i mogućnosti da zaposleni usklade lične sa vrednostima organizacije.
U javnom prostoru Balkana primećuje se nedovoljna informisanost o efektima pristupa koji se koristi u pozitivnoj psihologiji, coachingu i mentorstvu, a s druge vodi se jedna vrsta kampanje koja je usmerena upravo protiv njih.
Izvesno je da bi nas to moglo dovesti do situacije da svi ležimo na kauču u ordinaciji i nabrajamo negativne misli i probleme, ukoliko poverujemo da treba da zažmurimo jače kada neko pomene pozitivnu psihologiju i govori nam o studijama koje pokazuju da se izvrsni rezultati postižu uz negovanje optimizma i očekivanja pozitivnih ishoda.
Strah od sreće i pozitivna psihologija
Kao grana iste nauke, pozitivna psihologija proučava sreću, blagostanje, fokusirajući se na istraživanje i razumevanje faktora koji koji doprinose blagostanju i uspehu.
Polja istraživanja su zahvalnost, optimizam, lična otpornost, zadovoljstvo, optimalna funkcionalnost, a cilj da promoviše mentalno zdravlje i kvalitetan život putem ličnog rasta i razvoja koji doprinosi ostvarivanju punog potencijala čoveka.
U pozitivnoj psihologiji puno pažnje poklanja se stvarima koje vas inspirišu, ispunjavaju, poboljšavaju kvalitet života, daju smisao i donose vam dobar osećaj u svojoj koži i svom životu.
Među njima nalazi se i samodisciplina. Možda na prvi pogled deluje da samo postignuća zavise od nje. Ipak, ona je neophodna i za ostale aspekte ličnog blagostanja.
Od nje zavisi posvećenost, postavljanje granica, jasnoća ciljeva, odolevanje iskušenjima, briga o sebi, razvijanje korisnih navika, upravljanje mislima i emocijama.
Drugim rečima, pozitivna psihologija daje odličan okvir za dostizanje važnih poslovnih i privatnih ciljeva i stoga nije neobična njena bliska veza s coachingom i razvojnim mentorstvom jer sve počivaju na veri u čoveka.
Seligmanov PERMA model
Martin Seligman je osmislio PERMA model ličnog blagostanja koji se sastoji od 5 stubova:
P – positive emotions (pozitivne emocije)
E – engagement (angažovanje)
R – relationships (kvalitetni međuljudski odnosi)
M – meaning (smisao)
A – accomplishments/ achievement (postignuća)
On pruža sveobuhvatan okvir za postizanje uspeha u biznisu i istovremeno kreiranje dobrog života, ispunjenog zadovoljstvom i blagostanjem. Fokusirajući se na svih pet stubova, organizacija može negovati kulturu koja podstiče produktivnost, motivaciju i osećaj ispunjenosti, ako se istovremeno radi na razvijanju veština i sposobnosti potrebnih za ostvarivanje izvrsnih rezultata.
Ako ste zainteresovani da čujete više o tome na koji način možete u svojoj organizaciji da napravite plan i konkretne korake u tom pravcu, možete mi se javiti da zakažemo sastanak.
Prva faza primene plana podrazumevaće najverovatnije, a to zavisi od toga kakva je trenutna situacija, rad na vrednostima organizacije, usvajanju zdravog pozitivnog stava koji podstiče rezilijentnost i podržava ostvarivanje organizacijskih, timskih i ličnih ciljeva zaposlenih.
Ona podrazumeva podršku liderima i menadžerima koji će kroz razvijanje coaching i mentorskih veština postati izvor željenih promena u organizaciji.